Daguerre
Otkriće fotografije vezano je za ime francuskog slikara i pronalazača Louisa Jacquesa Mandéa Daguerre. Siječnja 1839.godine. „slika“ ljude čudnim kemijskim postupkom , a ne slikarskom bojom niti slikarskim tehnikama, kako su objavile ugledne europske novine.
Na temelju Niepceovih pokusa Daguerre je godinama eksperimentirao s tamnom komorom, objektivima i jodnim pločama. U jesen 1837.godine uspio, sasvim slučajno, pod utjecajem živinih para fiksirati prvi pozitiv.
Mnogi su se zgrozili novim izumom, primjerice „Leipziger Standtanzeiger“ koji je napisao: „Bog je stvorio čovjeka po svom izgledu, i nikakva mašina stvorena od čovjeka ne može stvoriti sliku Boga. Je li moguće da je Bog napustio svoja vječna načela i dozvolio Francuzu u Pariza da predstavi svijetu vražje izume? “ , pa do pjesnika Baudelairea koji je izum smatrao glupošću koja razara sve što je francuskom duhu još ostalo od božanske iskre.
Ali bilo je pozitivnih reakcija poput Paula Delarochea:“Od danas, slikarstvo je mrtvo“.
Tri mjeseca kasnije u hrvatskim novinama Danici ilirskoj br. 14 od 6. IV. 1839. objavljen je članak da je Daguerrov izum ocijenila „prevažnim otkritjem“ i znanstveno objasnila kako se može „umanjeni kip uhvatiti i nepomično obderžati na papiru“.
Na javnom skupu u Francuskoj akademiji nauka u Parizu, 19. kolovoza 1839.godine Daguerre je svijetu prikazao fotografski proces, točnije, proces dobivanja fotografske slike. Poslije prezentacije, zanimanje ljudi za dagerotipijskim fotografijama je naglo poraslo.
Daguerre je objavio knjižicu „Povijest i opis procesa zvanog dagerotipija“. Bile su to upute popraćene nizom crteža fotoaparata i opreme koje su omogućavale svakom proizvođaču instrumenata da konstruira takvu aparaturu. U slijedećih pet mjeseci objavljeno je više od 30 izdanja sa prijevodom na više jezika.
Stvoren je najvažniji instrument vizualne komunikacije i dokumentacije.
Izvori:
A Concise history of photography
Sve o fotografiji i fotografiranju
Na temelju Niepceovih pokusa Daguerre je godinama eksperimentirao s tamnom komorom, objektivima i jodnim pločama. U jesen 1837.godine uspio, sasvim slučajno, pod utjecajem živinih para fiksirati prvi pozitiv.
Mnogi su se zgrozili novim izumom, primjerice „Leipziger Standtanzeiger“ koji je napisao: „Bog je stvorio čovjeka po svom izgledu, i nikakva mašina stvorena od čovjeka ne može stvoriti sliku Boga. Je li moguće da je Bog napustio svoja vječna načela i dozvolio Francuzu u Pariza da predstavi svijetu vražje izume? “ , pa do pjesnika Baudelairea koji je izum smatrao glupošću koja razara sve što je francuskom duhu još ostalo od božanske iskre.
Ali bilo je pozitivnih reakcija poput Paula Delarochea:“Od danas, slikarstvo je mrtvo“.
Tri mjeseca kasnije u hrvatskim novinama Danici ilirskoj br. 14 od 6. IV. 1839. objavljen je članak da je Daguerrov izum ocijenila „prevažnim otkritjem“ i znanstveno objasnila kako se može „umanjeni kip uhvatiti i nepomično obderžati na papiru“.
Na javnom skupu u Francuskoj akademiji nauka u Parizu, 19. kolovoza 1839.godine Daguerre je svijetu prikazao fotografski proces, točnije, proces dobivanja fotografske slike. Poslije prezentacije, zanimanje ljudi za dagerotipijskim fotografijama je naglo poraslo.
Daguerre je objavio knjižicu „Povijest i opis procesa zvanog dagerotipija“. Bile su to upute popraćene nizom crteža fotoaparata i opreme koje su omogućavale svakom proizvođaču instrumenata da konstruira takvu aparaturu. U slijedećih pet mjeseci objavljeno je više od 30 izdanja sa prijevodom na više jezika.
Stvoren je najvažniji instrument vizualne komunikacije i dokumentacije.
Izvori:
A Concise history of photography
Sve o fotografiji i fotografiranju
